Taksonomska hijerarhija
Root -> regnum Plantae -> phylum Magnoliophyta -> classis Magnoliopsida -> ordo Ranunculales -> familia Ranunculaceae

Vrsta

Latinski naziv

Pulsatilla grandis Wenderoth

Srpski naziv

Velika sasa, krupna sasa; čupava sasa


Opis vrste

Višegodišnja biljka. Rizom jak, čvornovat, uspravan. Stabljika 3-12 cm, u doba plodonošenja do 45 cm visoka, uspravna. Prizemni listovi razvijaju se posle cvetanja, sa dugačkim drškama, neparno 2-3 puta perasto deljeni, režnjići nepravilno, duboko urezani, krajnji delovi linearni do linearno lancetasti. Mladi listovi, kao i drška dlakavi, kasnije neznatno dlakavi do skoro goli. Listovi involukruma gustosrebrnasto-belo dlakavi, izdeljeni na uzano linearne isečke, u vreme cvetanja najmanje 1-2 cm udaljeni od cveta. Cvetovi u prečniku 5,5-8,5 cm uspravni ili malo savijeni. Listića cvetnog omotača 6, uzano jajasti, često malo šiljati, tamnoljubičasti do svetloljubičasti, ređe beli, spolja pokriveni dlakama. Prašnika mnogo, za polovinu kraći od listića cvetnog omotača. Tučkovi mnogobrojni, sa ljubičastim, dugačkim stubićem. Plod dlakav, sa 3,5-5 cm dugačkim, dlakavim stubićem. Cveta u martu i aprilu. Raste na sušnim livadama. Na listi je biljaka zaštićenih kao prirodne retkosti u Srbiji.
Napomena: u Srbiji ne živi tipska forma ove atraktivne biljke, predstavljena je formom grandis, koja je danas podignuta na vrstu i koju predstavljamo ovde. Ovu bivšu jugoistočnu podvrstu razlikuju široko eliptični listići perigona, a njeni su listovi pri osnovi stabljika sa oko 40 režnjića, dok je kod nekadašnje tipske P. vulgaris (danas vođena sa imenom Anemone pulsatilla) ta odlika i do 100 režnjića. Tipska je severnijeg i zapadnijeg rasprostranjenja, dok se grandis osim u Srbiji javlja u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji, Rumuniji, Bugarskoj, Makedoniji i Ukrajini.

Sin. Pulsatilla vulgaris Mill. subsp. grandis (Wend.) Zamels; Anemone pulsatilla L. (Pulsatilla vulgaris Mill.)
Autor: Dragiša Savić




Status zaštite vrste

Direktiva o staništima EU (Natura 2000) - Annex II,IV (EEC 1992-2009 EC);
Konvencija o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa - Bernska Konvencija (CoE 1979);

Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva: Prilog I Strogo zaštićene divlje vrste biljaka, životinja i gljiva


Rasprostranjenje

Suva i kamenita mesta. Tipična stepska vrsta, u Vojvodini sve ređa.

Podaci o nalazima u Srbiji



Stranicu održava(ju)

Dragiša Savić, Jožef Dožai, Tomica Mišljenović